Na močvarna područja se dugo gledalo kao na beskorisne površine štetne za čovjeka. Mnoge države pokušavale su se riješiti močvara i pretvoriti ih u poljoprivredne površine. Međutim, u isto vrijeme tekli su i suprotni procesi koji su imali za cilj zaštititi močvare kao vrijedne prirodne ekološke sustave.
Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u svim državama svijeta. Na taj dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru donesena je Konvencija o zaštiti vlažnih staništa.
Vlažna staništa nestaju velikom brzinom, i to ponajviše zbog zagađenja, isušivanja i pretvaranja u poljoprivredne površine. Čak 35 % svjetskih močvara izgubljeno je u 55 godina (1970. – 2015.), dok je sredozemno područje od 1970. godine izgubilo 50 % svojih prirodnih močvara, koje se nažalost nastavljaju sustavno uništavati.
Močvarna područja imaju važnu ulogu u ekosustavu. Ona upijaju i skladište višak padalina, što im omogućuje: obnavljanje zalihe podzemnih voda, mogu više dana zadržavati poplavne vode (ili nalete poplava) od prelijevanja, zaštitu od erozija kao posljedica naleta poplava, otpuštanje uskladištene vodu čime smanjuju njezinu nestašicu, filtriraju većih čestica, čime pročišćavaju vodu i doprinose boljoj kvaliteti vode.Također, proizvode kisik te upijaju i pohranjuju ugljikov dioksid, osiguravajući nam čist zrak. Pružaju nam koristi poput osiguranja hrane, drvne sirovine ili podizanja atraktivnosti nekog područja kao turističkog odredišta.
Delta Neretve jedno je od pet područja Republike Hrvatske uvršteno na Ramsarski popis i predstavlja međunarodno vlažno područje površine 12.742 ha.