Opća skupština Ujedinjenih naroda odabrala je 13. listopada za obilježavanje Međunarodnog dana smanjenja prirodnih katastrofa. Taj dan je posvećen očuvanju okoliša i sprečavanju daljnjega uništavanja planeta Zemlje. Obilježavanjem Međunarodnog dana smanjenja prirodnih katastrofa želi se podržati sudjelovanje građana u sprečavanju prirodnih nepogoda. Organiziraju se volonterske akcije te održavaju brojne radionice. Prirodne katastrofe možemo definirati kao iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koji prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini, njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i u okolišu. Mogu se manifestirati u obliku potresa, požara, poplave, olujnog i orkanskog vjetara, odrona i klizanja tla, suše, tuče, vulkanske erupcije itd. Sedamdeset država svijeta razvija različite mehanizme za smanjenje rizika od katastrofa, a među njima je i Hrvatska koja sudjeluje u procesu izrade nacionalnih platformi za smanjenje rizika od katastrofa. S obzirom da su klimatske promjene i uništavanje okoliša prijetnja egzistenciji Europe i svijeta, EU je uvela Europski zeleni plan kojim će EU pretvoriti u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo i zajamčiti da do 2050. nema neto emisija stakleničkih plinova, da gospodarski rast neće biti ovisan o uporabi resursa te da nijedna osoba ni regija neće biti zanemarene.
Europski zeleni plan sadržava okvirni plan s mjerama za unapređenje učinkovitog iskorištavanja resursa prelaskom na čisto kružno gospodarstvo te za zaustavljanje klimatskih promjena, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja. Kako bi Europa postala klimatski neutralna do 2050., Europska komisija je predložila europski propis o klimi. Njime se postavlja novi, ambiciozniji cilj u pogledu smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. Za postizanje ciljeva dekarbonizacije moraju se smanjiti emisije u svim sektorima, od industrije i energetike do prometa i poljoprivrede. Klimatske promjene globalna su kriza koja iziskuje globalni odgovor. Stoga EU u području klimatskih mjera aktivno surađuje sa svojim međunarodnim partnerima i podupire ih, osobito u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Pariškog sporazuma. Usporedno s mjerama ublažavanja EU poduzima mjere za prilagodbu klimatskim promjenama.