Zajednički istraživački centar Komisije je 29. listopada predstavio 21. izdanje svojeg godišnjeg izvješća o šumskim požarima u Europi, na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi za 2020. Nakon 2019., najgore godine ikad, i tijekom 2020. u Europi su izgorjele velike površine prirodnog zemljišta. Unatoč povećanoj razini pripravnosti u zemljama EU-a, u EU-u je 2020. izgorjelo oko 340 000 hektara (ha), što je površina 30 % veća od površine Luksemburga. Sezona šumskih požara 2021. još je gora. Do trenutka objave ovog izvješća oko 0,5 milijuna hektara već je otišlo u dim, od čega je 61 % pokriveno šumama kojima će trebati godine za oporavak. Oko 25 % spaljenih područja u Europi nalazilo se unutar područja mreže Natura 2000, a riječ je o rezervoarima bioraznolikosti u EU-u. EU je ove godine pojačao svoje kapacitete za pomoć zemljama tijekom ove sezone šumskih požara, i ti su kapaciteti već uvelike korišteni za velike požare koji su ovog ljeta pogodili mediteransku regiju. Svake su godine sve uočljivije i klimatske promjene. Jasno vidljiv uzlazni trend pokazuje veće razine opasnosti od požara, dulje sezone šumskih požara i intenzivne „mega požare” koji se brzo šire, a koje tradicionalna sredstva za gašenje ne mogu ugasiti. Oko 130 000 hektara izgorjelo je ove godine već do kraja lipnja, kada tradicionalno počinje sezona šumskih požara. Požari više ne pogađaju samo južne države, nego su sve veća prijetnja i središnjoj i sjevernoj Europi. Više od devet od 10 požara u EU-u uzrokovano je ljudskim djelovanjem. Stoga su kampanje osvješćivanja javnosti i obrazovne kampanje o opasnosti od požara ključne za sprečavanje katastrofa.
Najvažniji zaključci izvješća
• Izvješće o šumskim požarima za 2020. pokazuje da je Rumunjska bila najpogođenija zemlja, a prema nacionalnim izvješćima slijede je Portugal, Španjolska i Italija;
• šumski požari teško su oštetili zaštićena područja EU-a u mreži Natura 2000: 136 331 ha takvih površina – oko 40 % ukupne površine opožarene 2020. – nešto manje nego 2019., ali iznad prosjeka zadnjih devet godina; • nažalost, kao i 2019., gotovo polovina opožarene površine unutar područja mreže Natura 2000 nalazila se u Rumunjskoj, uglavnom u prirodnom rezervatu Delta Dunava;
• godine 2020. požari na više od 30 ha zahvatili su 20 država članica spalivši ukupno 339 489 ha, što je nešto više nego 2019.;
• isto tako, u usporedbi s 2019., u sezoni šumskih požara 2020. više je ljudi izgubilo život: u nacionalnim izvješćima Španjolske zabilježeno je šest žrtava, od kojih je četvero vatrogasaca;
• brzo kartiranje u okviru usluge upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus radi detaljnog kartiranja šumskih požara aktivirano je 2020. ukupno 17 puta, a ta je brojka 2021. već premašena;
• Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu unaprijeđen je 2019. flotom vatrogasnih zrakoplova putem sustava rescEU, čime je ojačan kapacitet za pomoć zemljama tijekom ove sezone šumskih požara.
Sezonu šumskih požara 2020. obilježio je velik broj šumskih požara u prvoj polovini godine. Požari su se zimi širili deltom Dunava i Pirinejima, a u proljeće uglavnom balkanskom regijom. Tijekom ljeta i jeseni najpogođenije su bile mediteranske zemlje, posebno Španjolska i Portugal, u kojima su zabilježeni najveći požari u EU-u 2020. Najveći šumski požari te godine dogodili su se izvan EU-a, u Ukrajini blizu černobilskog zabetoniranog nuklearnog reaktora.