Svjetski dan životinja obilježava se 4. listopada. Počeo se obilježavati 1931. godine prilikom konvencije ekologa u Firenci, s ciljem upozoravanja na položaj ugroženih životinja. Globalno se obilježavanjem ovog datuma želi povećati svijest o problemima životinja te potaknuti ljude na razmišljanje o tome kako se ponašaju prema životinjama.
Datum 4. listopada odabran je jer se tada ujedno slavi svetkovina sv. Franje Asiškog, zaštitnika okoliša i životinja.
Prema podacima raznih svjetskih organizacija svaki dan nestanu stotine životinjskih vrsta, a najugroženije su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi, tigrovi… Najveću prijetnju životinjama predstavlja upravo čovjek. Poznato je oko 1,8 milijuna životinjskih vrsta, a pretpostavlja se da ih je gotovo stotinu puta više.
Zbog posebnog zemljopisnog položaja te karakterističnih klimatskih i geomorfoloških uvjeta, Hrvatska se smatra jednom od najbogatijih europskih zemalja po biološkoj raznolikosti. Upravo ta velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta te znatnim udjelom endema.
Broj poznatih životinjskih vrsta u Hrvatskoj procjenjuje se na 38.000, ali stvaran broj zasigurno je veći.
U svrhu zaštite od narušavanja prirodne ravnoteže i gubitka staništa te zaštite protiv neetičnoga postupanja i zlostavljanja životinja donesena je Europska konvencija o zaštiti i dobrobiti životinja, a u Hrvatskoj Zakon o zaštiti životinja i niz pravilnika.
Temeljem Zakona o zaštiti prirode divlje vrste proglašavaju se strogo zaštićenim i zaštićenim na temelju njihove ugroženosti i međunarodnih ugovora koje je Hrvatska preuzela. Kršenje zakona kažnjivo je od tisuću do milijun kuna.
U Hrvatskoj je strogo zaštićen veliki broj vrsta iz skupine sisavaca, poput vuka i risa, sve vrste šišmiša, dvije vrste dupina koje se pojavljuju u Jadranu, ali i sve vrste dupina i kitova koji se u njemu slučajno zateknu, zatim velik broj ptica, gmazova, kornjača i vodozemaca.
Strogo zaštićene životinjske vrste u Hrvatskoj zabranjeno je loviti i ubijati, uznemiravati na bilo koji način, namjerno uništavati njihova gnijezda i legla te uništavati područja na kojima se razmnožavaju ili odmaraju.
Pravila Europske unije o dobrobiti životinja odražavaju „pet prava”: pravo na hranu i vodu, pravo na udobnost, pravo na život bez boli, ozljeda i bolesti, pravo na prirodno ponašanje i pravo na život bez straha i uznemirenosti.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji nalazi se mnogo strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta životinja. Neke od njih su: vuk, vidra, sivi puh, divokoza, vjeverica, dobri dupin, vodomar, žuta čaplja, sivi sokol, ždral, brkata sjenica, glavata želva, barska kornjača, čovječja ribica, jadranska jesetra, morska paklara i špiljska kongerija.