Upravno vijeće Programa Ujedinjenih naroda za razvoj donijelo je odluku kojom se 11. srpnja obilježava Svjetski dan stanovništva. Datum koji su izabrali nije bio slučajan. Prema procjenama Ujedinjenih naroda o rastu stanovništva zaključeno je da će se 5-milijarditi stanovnik zemlje roditi upravo 11. srpnja 1987. godine pa je na razini svjetske organizacije odlučeno da će beba koja se rodi u Zagrebu tog dana biti proglašena 5-milijarditim stanovnikom jer je Zagreb bio domaćin Univerzijade od 8. do 19. srpnja 1987. godine, a to je bila najznačajnija manifestacija u svijetu koja se odvijala u trenutku rođenja 5-milijarditog stanovnika Zemlje. Činjenica da je ukupno stanovništvo planeta Zemlje doseglo brojku od 5 milijardi stanovnika iznenadila je mnoge i otvorila rasprave širom svijeta o tome do koje mjere stanovništvo u svijetu može rasti, a da pri tom dostupni resursi našeg planeta to mogu omogućavati. U 2011. godini globalno je stanovništvo doseglo 7 milijardi, a danas iznosi oko 7,7 milijardi, a očekuje se da će porasti na oko 8,5 milijardi u 2030., 9,7 milijardi u 2050. i 10,9 milijardi u 2100.
Svjetski dan stanovništva obilježava se temom koja se izravno bavi statusom stanovništva. Tema indirektno pomaže u kontroli važnijih aspekata života, kao što su dostupnost resursa, životni standard i stanje ekonomije, između ostalih aspekata. Ovogodišnji svjetski dan stanovništva tematski se odnosi na promicanje reproduktivnog zdravlja i prava svih ljudi.
Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije-DUNEA, u sklopu Europe Direct projekta obilježava Svjetski dan stanovništva promoviranjem tehnologija u interesu građana kako bi ih približili građanima i ukazali na njihova prava. Poseban naglasak je na predstavljanju: EU spremna za digitalno doba, i na zaštiti podataka te GDPR Uredbi.
EU spremna za digitalno doba
Europska komisija odlučila je digitalnom strategijom EU-a postići promjene u interesu građana i poduzeća te pridonijeti ostvarenju cilja klimatski neutralne Europe do 2050. Europa nastoji omogućiti poduzećima i građanima da iskoriste održiviju i prosperitetniju digitalnu budućnost u kojoj je na prvom mjestu čovjek. Okosnicu vizije digitalnog desetljeća EU-a čine četiri glavne točke: vještine, sigurna i održiva digitalna infrastruktura, digitalna transformacija poduzeća, digitalizacija javnih usluga. Digitalna rješenja po mjeri čovjeka otvaraju nove prilike poduzećima, potiču razvoj pouzdane tehnologije, podupiru otvoreno i demokratsko društvo, omogućuju dinamično i održivo gospodarstvo, pomažu u borbi protiv klimatskih promjena i zelenoj tranziciji.
Zaštita podataka u EU-GDPR Uredba
U Povelji EU-a o temeljnim pravima navedeno je da građani EU-a imaju pravo na zaštitu osobnih podataka. Paketom o zaštiti podataka, koji je donesen u svibnju 2016., Europu se želi učiniti spremnom za digitalno doba. Više od 90 % Europljana želi ista prava na zaštitu podataka u cijelom EU-u, neovisno o tome gdje se njihovi podaci obrađuju.
Opća uredba o zaštiti podataka ili GDPR skup je propisa koji, uslijed tehnološkog razvoja i globalizacije, želi zaštititi osobne podatke pojedinca. Glavni i osnovni cilj GDPR Uredbe je omogućiti pojedincu veću kontrolu nad osobnim podacima. GDPR Uredba se odnosi na sve zemlje članice EU pa tako i Hrvatsku. Uslijed toga, sve hrvatske organizacije, institucije i tvrtke koje prikupljaju i obrađuju osobne podatke moraju klijentima na jednostavan i transparentan način objasniti u koje točno svrhe koriste njihove osobne podatke, kako koriste podatke, kome ih prosljeđuju, koliko ih čuvaju i sl. Za neke vrste obrada moraju tražiti izričitu i afirmativnu privolu ispitanika