Korištenje velikog broja automobila u gradovima, onečišćenje zraka, buka i prometna zagušenost, potaknuli su pokretanje “Svjetskog dana bez automobila” koji se obilježava 22. rujna. Prekomjerni cestovni promet ima velik utjecaj na globalno zatopljenje, zdravlje ljudi, životinjski svijet i stanje okoliša posebice u urbanim aglomeracijama.
Europski tjedan mobilnosti je inicijativa posvećena održivoj mobilnosti, a obilježava se u razdoblju od 16. do 22. rujna u organizaciji Europske komisije te joj je cilj potaknuti građane da iskoriste svoj utjecaj na korištenje javnih prostora da bi ih se učinilo ugodnijima za život.
“Svjetski dan bez automobila” je svojevrsni završetak te inicijative posvećene promicanju održivog kretanja i povećanja kvalitete života u urbanim sredinama, kada se šira središta brojnih europskih i svjetskih gradova, među kojima i hrvatskoga glavnog grada, pretvaraju u pješačke zone.
Glavni cilj obilježavanja ovog svjetski važnog datuma je poticanje građana da se barem na jedan dan odluče na korištenje drugih oblika prijevoza kako bi na simboličan način doprinijeli smanjenju onečišćenja, buke i opasnosti koje donose promet i transport te utjecali na zajedničku promjenu obrasca ponašanja koji bi bio u skladu sa zaštitom okoliša i poboljšanjem gradske pokretljivosti. Primjerice, procjenjuje se da od prometnih nesreća smrtno stradava oko 1,25 milijuna ljudi godišnje.
Sagorijevanjem goriva u motorima automobila dolazi do emisije polutanata. Neželjeni se plinovi miješaju sa zrakom čak i prilikom punjenja rezervoara automobila. Četiri su glavna zagađivača koji dolaze iz automobila: ugljikov(II) oksid, do čije koncentracije dolazi kad ugljik u gorivu ne sagorijeva u potpunosti; policiklički aromatski ugljikovodici, toksični spojevi ugljika i vodika; dušikov(IV) oksid, stvara se prilikom sagorijevanja goriva kad dušik i kisik međusobno reagiraju; čađa, sitne čestice stranih supstanci u zraku koje doprinose stvaranju smoga i izazivaju respiratorne bolesti.
Sektor prometa odgovoran je za gotovo 30 % emisija ugljikova(IV) oksida u EU-u, od čega 72 % odlazi na cestovni promet.
Tvari koje zagađuju zrak, podižu rizik od obolijevanja od karcinoma te doprinose problemima kao što su astma, srčana oboljenja, urođene mane i iritacija očiju.
Osim što se obilježavanjem ovog svjetskog datuma utječe na svijest pojedinca, potrebno je potaknuti multisektoralnu suradnju gradova u upravljanju prostorom, urbanom planiranju te suradnji sa zdravstvom. Također, bitan segment je i krajobrazno planiranje jer drvoredi i biljke povećavaju estetsku i ambijentalnu vrijednost. Općenito, ulice u kojima nema zelenih površina i drvoreda manje su ugodne za kretanje i boravak pješaka.
Pojedini hrvatski gradovi već su donijeli akcijske planove kojima bi se trebalo smanjiti onečišćenje, a usmjereni su na poboljšanje regulacije prometa i javnoga prijevoza, izgradnju biciklističkih i pješačkih staza, poticanje korištenja ekološkim prihvatljivijim gorivom, poput autobusa na plin u javnome prijevozu ili električnih automobila. Na razini EU-a vodi se politika u smjeru kontinuiranoga smanjivanja emisija svih polutanata, u skladu s načelima zelene tranzicije.