Simbolično na Dan planeta Zemlje, Regionalna agencija DUNEA je u ponedjeljak, 22.travnja, uz podršku Sveučilišta u Dubrovniku, organizirala 3. Plavo događanje, ovaj put kao dio projekta SeaClear2.0
U duhu Misije EU “Obnova naših oceana i voda”, u amfiteatru Sveučilišta u Dubrovniku, održan je niz prezentacija s ciljem podizanja svijesti o gorućem svjetskom problemu otpada u moru. Događanje je u ime Regionalne agencija DUNEA otvorila Renata Glunčić, viša stručna suradnica za pripremu i provedbu EU projekata, pozdravivši prisutne članove Zajednice prakse, kao i učenike prvog razreda Pomorske škole, uz uvod u projekt SeaClear2.0.
Upravo je učenicima bilo namijenjeno prvo predavanje ‘Otpad u moru’ koje je održala Iva Pozniak sa Sveučilišta u Dubrovniku. Uslijedilo je predavanje prof.dr.sc. Vlaste Bartulović, Sveučilište u Dubrovniku, o klimatskim promjenama – Projekt DIBluCa. O borbi s problemom zaslanjenja ušća Neretve kroz projekt MOST govorio je Petar Maleta iz Regionalne agencije DUNEA.
Projekt UnderSea, na kojem je Regionalna agencija DUNEA pridruženi partner, a provodi ga Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ, predstavila je Paula Brailo iz Javne ustanove. Ciklus prezentacija u amfiteatru zaokružila je izv.prof.dr.sc. Ivana Palunko sa Sveučilišta u Dubrovniku, predavanjem o robotskim rješenjima za prikupljanje morskog otpada koje se razvija kroz projekt SeaClear2.0.
Događanje se nastavilo posjetom laboratoriju Odjela za primijenjenu ekologiju te laboratoriju za inteligentne autonomne sustave LARIAT Sveučilišta u Dubrovniku demonstracijom robotskog sustava za monitoring i prikupljanje podmorskog otpada, te se završilo druženjem i razmjenom ideja ispred LARIAT laboratorija, u dvorištu Sveučilišta.
Projekt SeaClear 2.0 započeo je s provedbom 01. siječnja 2023. i financiran je iz programa Europske unije HORIZON EUROPE. Od ukupnih devet milijuna eura, za područje Dubrovačko-neretvanske županije osigurano je više od milijun eura, u stopostotnom iznosu sufinanciranja EU. Provodi se u suradnji trinaest partnera, a Regionalna agencija DUNEA i Sveučilište u Dubrovniku jedini su hrvatski partneri. SeaClear 2.0, kao i njegov prethodnik SeaClear, pokušava koristiti robote za borbu protiv jednog od najozbiljnijih ekoloških problema na svijetu: otpada u moru.
Važnost SeaClear2 projekta još je veća kad se istakne podatak da je to samo jedan od 18 projekata na razini EU izabranih za financiranje kroz Misiju EU “Obnova naših oceana i voda” uspostavljene kroz program Obzor Europa, kojima se do 2030 .godine žele ostvariti vidljivi pomaci u očuvanju mora i oceana, između ostalog smanjenjem otpada, plastike i mikroplastike.
Upravo osvještavanje i angažman građana, uz istraživanje i inovacije, i ulaganja u plavo gospodarstvo, je jedan od ključnih alata ove misije, te ključnu ulogu o tome kroz projekt ima Regionalna agencija DUNEA, koja u projektu doprinosi najviše u ulozi regionalnog koordinatora za područje Dubrovačko-neretvanske županije, ali i kroz iskustvo i znanje u aktivnostima podizanja razine svijesti o problemu otpada u moru kroz Zajednicu prakse prethodno uspostavljenu u sklopu provedenih projekata Marless i SeaClear1.
Zajednica prakse Dubrovačko-neretvanske županije za problem otpada u moru je koncept gradnje zajednice zainteresiranih pojedinaca povezanih istim ciljem smanjenja otpada u moru. Odnosi se na grupu građana iz raznih sektora, uključujući javnopravna tijela, stručnjake, nevladine organizacije, turističke industrije, školjkare, ronioce, aktiviste, umjetnike i slično.
Svjesni činjenice da je Dubrovačko-neretvanska Županija sa svojih 306 otoka, kao i više od šezdeset posto područja obuhvaćeno ekološkom mrežom Natura 2000, izrazito ugrožena velikim količinama smeća koje se u određenom periodu godine akumulira na našim plažama, imamo obavezu poduzimati odgovarajuće mjere. Stoga je ovo događanje je i svojevrstan poziv ove zajednice za suradnju i razmjenu ideja, s ciljem podizanja razine svijesti o golemom svjetskom problemu otpada u moru, i naglaskom na odgovornosti svakog pojedinca da djeluje na smanjenje količine otpada koju proizvodi.