U Dubrovniku je 26. svibnja održan okrugli stol „Perspektiva mladih u Dubrovačko- neretvanskoj županiji“ u sklopu mjesečnih aktivnosti projekta EUROPE DIRECT DNŽ, a u suorganizaciji sa Svjetskim savezom mladih Hrvatske (SSMH). Tema okruglog stola bili su prvenstveno izazovi demografije u Republici Hrvatskoj odnosno, perspektiva mladih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Tom prilikom predstavljen je i projekt „Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora“, koji se bavi istraživanjem i analizom demografskih trendova, a posebice emigracijom mladih iz Hrvatske.
Na okruglom stolu sudjelovala je Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije, doc. dr. sc. Stjepan Šterc, predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Aleksandar Vukić, znanstveni suradnik s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu, doc. dr. sc. Marinko Marić, docent na Sveučilištu u Dubrovniku, Marko Žmirak, osnivač udruge Erasmus Student Network Dubrovnik te predsjednik Centra za karijere mladih Dubrovnik, Ivan Majstorić, voditelj projekta „Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora“ te Marko Grgurević, viši savjetnik za skrb o djeci, mladima, obitelji i civilno društvo grada Dubrovnika.
Sudionici događaja imali su priliku saslušati mišljenje predstavnika vlasti, institucija te stav struke po pitanju podataka, stanja te mogućih mjera za stabiliziranje trendova depopulacije stanovništva te aktivno se uključiti u raspravu.
Posebno zanimljivi bili su podaci iz Dubrovačko-neretvanske županije koji su temeljeni na anketiranju i fokus grupama koje podržavaju i statističke podatke s posljednjeg popisa stanovništva. Naime, u navedenim podacima Dubrovačko-neretvanska županija bilježi nešto pozitivniju demografsku sliku od ostatka Hrvatske. Prema provedenom istraživanju, mladi iz Dubrovačko-neretvanske županije manje su skloni odlasku iz zemlje te su nešto više skloniji tradicionalnim vrijednostima te njegovanju kulturnog i regionalnog identiteta.
Izazovi demografije su globalni te se veliki broj europskih zemalja susreće sa starenjem populacije kao i negativnim migracijskim trendovima. Prema prognozama Ujedinjenih naroda o kretanju stanovništva u svijetu za 2017. godinu pad broja stanovnika do 2050. godine prijetnja je za 51 zemlju svijeta, no samo njih 10 suočava se s projekcijom pada broja stanovnika za više od 15 posto. U tu skupinu spada i Hrvatska (uz još osam europskih zemalja od kojih su pet članice Europske unije).
Politike za mlade doprinose pozitivnijim trendovima mladih u EU, a dodatan doprinos osnaživanju mladih trebao bi se osigurati kroz 2022. godinu, odnosno Europsku godinu mladih u čijem fokusu su događaji poput održanog okruglog stola.
