Agresivni ruski rat protiv Ukrajine i dalje negativno utječe na gospodarstvo Unije te se očekuje niži rast i veća inflacija nego u proljetnoj prognozi. U (privremenoj) ljetnjoj gospodarskoj prognozi 2022. predviđa se da će gospodarstvo Unije u 2022. ostvariti rast od 2,7 %, a u 2023. rast od 1,5 %. U europodručju očekuje se rast od 2,6 % u 2022. i nešto blaži rast od 1,4 % u 2023. Predviđa se da će prosječna godišnja inflacija u 2022. dosegnuti rekordnu stopu od 7,6 % u europodručju i 8,3 % u Uniji, a potom se u 2023. smanjiti na 4,0 % u europodručju i 4,6 % u Uniji.
Šokovi uzrokovani ratom negativno utječu na rast
Zbog ruske invazije na Ukrajinu dodatno su porasle cijene energije i prehrambenih proizvoda. Zato se povećavaju globalni inflacijski pritisci, smanjuje kupovna moć kućanstava, a mjere monetarne politike uvode se brže nego što se očekivalo. Usporavanje rasta u SAD-u dodatno pogoršava negativan ekonomski učinak stroge politike „nultog COVID-a” u Kini.
Gospodarstvo Unije i dalje je osobito osjetljivo na kretanja na energetskim tržištima jer se u velikoj mjeri oslanja na ruska fosilna goriva, a sve slabiji globalni rast smanjuje vanjsku potražnju. Zamah od prošlogodišnjeg gospodarskog oporavka i nešto uspješnije prvo tromjesečje nego što je prethodno procijenjeno trebali bi poduprijeti godišnju stopu rasta u 2022. S druge strane, unatoč obećavajućoj ljetnoj turističkoj sezoni, u ostatku godine očekuje se ograničena gospodarska aktivnost. U 2023. očekuje se poboljšanje tromjesečnog gospodarskog rasta zahvaljujući otpornom tržištu rada, smanjenju inflacije, potpori iz Mehanizma za oporavak i otpornost te još uvijek velikom iznosu prekomjerne štednje. Općenito, rast gospodarstva Unije trebao bi se nastaviti, ali znatno sporije nego što se očekivalo u proljetnoj prognozi 2022.
Rizici su i dalje veliki – i ovise o ratu
Rizici za prognozu gospodarske aktivnosti i inflacije uvelike ovise o tome kako će se rat razvijati, a posebno o njegovim posljedicama za opskrbu Europe plinom. Nova povećanja cijena plina mogla bi dodatno povećati inflaciju i kočiti rast. Sekundarni učinci također bi mogli pogoršati inflaciju i dovesti do bržeg pooštravanja financijskih uvjeta, što ne samo da bi usporilo rast nego bi i povećalo rizike za financijsku stabilnost. Ne može se isključiti mogućnost da ponovno širenje pandemije u Uniji uzrokuje nove poremećaje u gospodarstvu.
No noviji trend smanjenja cijena nafte i drugih sirovina mogao bi ojačati te potaknuti brže smanjenje inflacije. Osim toga, zahvaljujući snažnom tržištu rada privatna potrošnja mogla bi se pokazati otpornijom na rastuće cijene ako kućanstva budu više iskorištavala akumuliranu štednju.
Za više informacija: https://croatia.representation.ec.europa.eu/news/ljetna-gospodarska-prognoza-2022-ruski-rat-pogorsao-izglede-2022-07-14_hr