Europska unija suočava se s nizom novih i neočekivanih izazova još od donošenja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) u 2020. Odmah nakon kraja jedne od najdubljih svjetskih gospodarskih kriza u više od stoljeća, brutalna invazija Rusije na Ukrajinu imala je goleme humanitarne, gospodarske i proračunske posljedice.
Migracije su se povećale nakon pandemije, što opterećuje prihvatne i integracijske kapacitete država članica. U okviru novog pakta o migracijama i azilu Unija i države članice preuzimat će nove odgovornosti, što podrazumijeva dodatne troškove.
Naglo ubrzanje inflacije i kamatnih stopa utjecalo je na proračun Unije, među ostalim zbog naglog povećanja troškova financiranja u okviru instrumenta NextGenerationEU.
Nakon niza poremećaja u globalnom lancu opskrbe Unija radi na povećanju svoje otvorene strateške autonomije. Potrebna su znatna ulaganja kako bi se potaknula dugoročna konkurentnost u tehnologijama koje su ključne za vodeći položaj Europe.
U okviru svojih trenutačnih granica, proračun Unije potaknuo je snažan odgovor Unije iskorištavanjem ograničenih ugrađenih fleksibilnih mogućnosti i opsežnim reprogramiranjem. Rješavanje tih višestrukih izazova dovelo je do iscrpljenja sredstava proračuna Unije, što je smanjilo kapacitet proračuna Unije za rješavanje čak i najhitnijih izazova.
Prijedlozima se nastoje osigurati ciljana povećanja u ograničenom broju prioritetnih područja politika kako bi proračun Unije mogao nastavio ostvarivati najvažnije ciljeve.